Predmeti

ARHITEKTONSKA KRITIKA KAO NEODJELJIVI DIO SAVREMENOG ARHITEKTONSKOG DJELA

Naziv predmeta

ARHITEKTONSKA KRITIKA KAO NEODJELJIVI DIO SAVREMENOG ARHITEKTONSKOG DJELA

 Šifra

01.08.05.

Odgovorni nastavnik 

prof. dr. Nina Ugljen Ademović, dipl.ing.arh

Ostali učesnici u nastavi

 

Godina studija

I

Semestar

I

Status  predmeta

OBAVEZNI

ECTS

6

Nastavni sati

20

Predavanja

10

Seminar

10

 

Preduslovi za pristup predmetu: Prema Pravilima studiranja
Cilj predmeta:
Omogućavanje analitičkog sagledavanja i metodološkog pristupa kompleksnoj arhitektonskoj problematici uz uvažavanje znanstveno - istraživačkog djelovanja. Naučiti čitati o arhitekturi i promatrati arhitekturu sa suvremenih stajališta. Poticanje stručnog i nepristranog procesa valoriziranja arhitektonskog djela (teorije i kritike). Naučiti pronaći istinsku stvaralačku vrijednost djela, misao, ideju.
Očekivani  ishodi učenja:
Očekuje se da studenti nauče pravilno formirati stručno mišljenje i stavove iz područja arhitektonskog djelovanja. Također se očekuje da nauče zauzimati kritičke, znanstveno utemeljene stavove, te ih adekvatno prezentirati.

Sadržaj:
Seminar istražuje konceptualne okvire i različite teoretske postavke koji, sa jedne strane daju pregled arhitektonske misli kroz različite periode u povijesti, a, sa druge strane, definiraju arhitektonski diskurs od sredine 20 - tog stoljeća do danas.
Istražuje se shvaćanje arhitekture kao discipline kroz različite segmente koji ju uokviruju u cjelinu - identitet arhitekture, zadaci i sredstva, strategije razvoja i njen utjecaj na fizičko i duhovno okružje. Na osnovu toga istraživanja ispituje se, odnosno, preispituje aktualno stanje arhitekture i arhitektonske teorije i kritike, te odnos spram povijesti.
Središnji dio seminara bavi se odnosom arhitekture spram njenog društvenog, političkog i kulturnog konteksta, uz izvođenje i formiranje stavova o dubljem značenju arhitekture i postojanju ideje u arhitekturi. Kroz izabrane tekstove akcentira se problem kritike od Modernog pokreta do dilema postmodernog doba obilježenog raznolikošću arhitektonskih pristupa i teorijskih stajališta koja ih prate. Takve pluralističke manifestacije sa sobom nose i nove tokove arhitektonske misli, često se referirajući na druge znanstvene discipline – filozofija, književnost, psihologija, lingvistika, te se ponekad direktno vežu za postavke strukturalizma, poststrukturalizma, dekonstrukcije, sve do recentnih teorijskih sustava kao što su post – kriticizam ili anti teorija.

Literatura:
Colquhoun, A., 2009: Collected Essays in Architectural Criticism. Black Dog Publishing, London, UK
Forty, A.,  2000: Words and Buildings, A Vocabulary of Modern Architecture. Thames & Hudson, New York
Frampton, K., 1987. Ten points on an Architecture of Regionalism: A Provisional Polemic. V: Canizaro, V.B. (ur.), 2007. Architectural Regionalism. Collected Writings on Place, Identity, Modernity and Tradition. New York: Princeton Architectural Press.
Giedion, S., 1969: Prostor, vrijeme, arhitektura (Naslov originala: Raum, Zeit, Architektur). Građevinska knjiga
Ghirardo, D., 1996: Architecture After Modernism. Thames and Hudson Ltd.
Gregotti, V., 1996: Inside Arhitecture, (Naslov originala: Dentro l'architettura. Prevod: P. Wong, F. Zaccheo). Mit Press
Hayes, K. Michael., 1998: Architecture Theory since 1968. CBA, New York
Herrle, P., Wegerhoff, E., 2008: Architecture and Identity, LIT Verlag Munster
Huxtable, A. L., 2008: On Architecture. Walker & Company, New York
Ibelings, H., 2002: Supermodernism Architecture in the Age of Globalization. NAi Publishers, Rotterdam
Jencks, C., 2000: Architecture 2000 and Beyond. Wiley- Academy, West Sussex
Mallgrave & Contandriopoulos., 2011: Architectural Theory, An Anthology from 1871-2005. Blackwell Publishing
Mallgrave & Goodman., 2011: An Introduction to Architectural theory 1968 to the Present. Blackwell Publishing
Ugljen-Ademović, N., 2012: Kritika - stimulans arhitektonskoj ideji, Dobra knjiga d.o.o. Sarajevo
Ugljen-Ademović, N., 2007: Dvojnost pristupa problemu integriranja novog u postojeće u arhitektonskom oblikovanju - doktorski rad

Nastavne metode: Nastava se odvija kroz predavanja i konsultacije (grupne ili individualne). Razvijanje kontinuiranog rada kroz stalno učešće kandidata u diskusijama, čitanje zadanih tekstova i sagledavanje recentnih arhitektonskih intervencija, te iznošenje osobnih mišljenja i stavova.
Očekuju se pisani izvještaji tijekom semestra .

Načini provjere znanja:Provjera znanja vrši se na osnovu kontinuiranog rada, pisanih izvještaja  i učešća studenta u diskusiji te završnog seminarskog rada i njegove prezentacije.

Prijava

Kontakt

Kontaktirajte nas

  • Telefon: +387 33 226 530

Socijalne mreže

Pratite nas na socijalnim mrežama.